Aid Nanić: Prirodni resursi BiH su ogromni i uglavnom neiskorišteni

Adnan-Delic

Aid Nanić je glavni izvršni direktor Waterloo Asset Managementa, inače grupe koja je specijalizirana za upravljanje imovinom i porodičnim uredskih uslugama. To je firma koja više od 20 godina uspješno djeluje u poslovnom svijetu, a aktivno sarađuje sa privatnim bankarima, poreznim stručnjacima i poduzetnicima. Gospodin Nanić u razgovoru za Horizont 2024 otkriva kako je počela njegova karijera, koji su najveći potencijali Bosne i Hercegovine, ali i koji su to nedostaci BiH kada su u pitanju investicije. Kao i naši raniji sagovornici, Nanić ima velika očekivanja od Foruma TIS koji bi u mnogo čemu mogao povezati zemlje regiona što je svakako polazna tačka da se svi potencijali iskoriste na najbolji način.

1. Možete li nam reći nešto o sebi?

Aid Nanić: Završio sam Ekonomski fakultet smijer finansije na Univerzitetu Liège u Belgiji 2005. godine i počeo sam raditi u Luksemburgu u jedinici Notz, Stucki Group, Švicarska investicijska kuća specijalizirana za Hege fondove. Počeo sam raditi u ekonomskom timu za istraživanje, a kompaniju sam napustio osam godina kasnije kao finansijski analitičar. Nakon toga radio sam u društvu za upravljanje regulisanih fondova u Adepa Asset Managmentu, u kojoj sam bio direkotr odjela za upravljanje investicijama, gdje sam bio zadužen za finansijski inžinjering ulaganja i praćene s institucionalnih investicija. Napustio sam Adepu 2016. godine kako bi prešao u Waterloo Asset Management kao glavni izvršni direktor.

2. Možete li nam reći nešto o Vašoj organizaciji u kojoj trenutno radite?

Aid Nanić: Waterloo Asset Management je grupa specijalizirana za upravljanje imovinom i porodičnim uredskih uslugama. Firma je uspostavila ulaganja i prati model koji rezultira preko 20 godina saradnjom između privatnih bankara, poreznih stručnjaka i poduzetnika kako bi ponudili po mjeri usluge zahtjevnim i bogatim klijentima, oslanjajući se na savjetnike sa najvšim nivom stručnosti. Dakle, mi nudimo savjetovanje, upravljanje i strukturiranje portfelja našim privatnim klijentima, ali upravljamo i investicijskim fondovima po UCITIS standardima (najveći nivo regulacije i distribucijskih zahtjeva).

3. Prema Vašem mišljenju koji su potencijali koje BiH može pružiti investitorima?

Aid Nanić: U praksi BiH poprima potpun skup realnih potencijala s kojima se samo nekoliko zemalja može natjecati. Njeni prirodni resursi su ogromni i uglavnom neiskorišteni kao što su poljoprivreda, gdje organsko pozicioniranje može doprinijeti vrijednosti zapadnoevropskim potencijalnim kupcima i održivoj aktivnosti lokalnih proizvođača. Drugo, energetski potencijali su također važni i to za sve profitabilne obnovljene segmente: vode, vjetra i slolarne. Prema skoro svim studijama koje sam pročitao na ovu temu u regiji, svaki kanton BiH raspolaže s dovoljno potencijala da se opravda stvarna čista energetska razvojna politika iz najmanje jednog od navedenih segmenata, često dva. Konačno, različiti izvori ruda još uvijek mogu biti iskorišteni, uz pretpostavku sa značajnim tehničkim investicijama i pozitivnim društvenim i političkim kontekstima.

4. Prema Vašem mišljenju koje su prednosti BiH koje može pružiti investitorima?

Aid Nanić: Prije svega, troškovi prozvodnje su niski, a zemlja je u blizini jakih privreda, to je veoma važna stvar. Drugo, BiH ima poprilično jake tehnike u različitim područjima koje su poprilično prepoznatljive u inostranstvu; tehničari u industrijskim procesima, znanstveni stručnjaci i razna obrtnička polja. Koliko stručnjaci uspješno obavljaju posao? Nažalost puno njih često napusti zemlju, međutim nisam siguran da je ekonomska situacija glavni razlog. Vrlo često je društveno okruženje jači razlog. Međutim, Bosanci su veoma osjetljivi na svoje porijeklo i oni posebno odlaze u inostranstvo, tako da je njihovo znanje i iskustvo na neki način još uvijek dostupno. Ovdje se postavlja pitanje da li je lokalno okruženje spremno raditi s njima? Prema tome fudbaleri ovo mogu opisati kao smiješno – ili – tužno – ne znam koja je riječ primjerenija. Također, kapacitet Bosanaca da se nose sa složenim situacijama i pronađu operativna rješenja je prava prednost. U koliko su se teških situacija našli lokalni poduzetnici suočeni kasnim 90-im i uspjeli zadržati svoje poslovanje u životu i postati lokalni igrači? To se može vidjeti i na porodičnoj strukturi stanovištva gdje se ljudi često organizuju u privatnom životu na učinkovit način, bez korištenja kredita i kreiraju svoj zreli život s negativnim početkom, kao što možemo vidjeti često u zapadnim zemljama. Konačno, geografski položaj zemlje je također prednost. S obzirom na zapad zemlja je u neposrednoj blizini velikih gospodarstva kao što je Italija, na sjeveru Austrija i južna Njemačka. Prema tome, lokalni proizvođači mogu iskoristiti značajnu razliku u proizvodnim troškovima koji proizilaze iz ulaganja u komponente rada i nekretnina, kako bi se izvozili proizvodi u takvim zemljama. Na južnoj strani, zemlja je u neposrednoj blizini velikog igrača, Turske. BiH također može preuzeti prednost kroz komercijalne ili logističke pristupe kao most sa istočnim zemljama. Također, u odnosu na zemlje istočne Evrope, BiH može ponuditi kraći pristup luci. Međutim, odgovarajući logistički značaj još uvijek ne postoji, a ni luka Ploče ili Split nisu dovoljno aktivne. To nas tjera da posmatramo nedostatke infrastrukure koje su potrebne kako bi se omogućilo lokalnim firmama da se igraju s ovim posljednjim. Međutim, vrijedi spomenuti i impresivni razvoj autocestovne mreže u BiH i to uglanom s obzirom na efikasno budžetsko planiranje koje ne utječe jako na dug zemlje.

5. Možete li nam reći, prema Vašem mišljenju, koji su nedostaci u Bosni i Hercegovini kada su u pitanju investicije?

Aid Nanić: Upravo suprotno od medija i javnog mnijenja, iz mog iskustva i analize, glavni nedostaci su više praktični nego politički što je manje bitno. Glavni problem je nasljeđe socijalističkog načina izvođenja i razmišljanja koje je još uvijek snažno prisutno. Poduzetnici, menadžeri i ujedno i radnici usvojili su generalizirani način pasivnog stava prema tržištima, proizvodnji i oraganizaciji. Svi očekuju da vlada poduzme određene radnje u ime svih, a to se ne može dogoditi kao ni po samoj definiciji liberalnog sistema. Ovo je za mene ključ: imate slobodu da djelujete i pruzmete rizike koje želite! Do svakoga je pojedinačno da poduzme radnje i vlada je tu da postavi pravila, te da s vremena na vrijeme pruži podršku u nekom smjeru. Mislite li da je Steve Jobs čekao američku vladu da poduzme incijativu za ono što je on učinio? On je poduzeo mnogo incijative, a prema tome i mnogo rizika i nakon toga dobiti koja ga je odvela u jednu od najjačih kompanija svijeta. Da je Steve Jobs u današnjoj BiH, on bi se naravno suočio sa većim poteškoćama da prikupi novac za pokretanje prve proizvodnje i prodaje, ali uvjeren sam da dobre incijative uvijek postignu uspjeh u liberalnom okruženju. Kao ilustraciju o uspjehu možemo spomenuti priče o mikrokreditima u Indiji, Ethiopian Airlines, Joel Mwale i Eric Muthomi iz Kenije, itd. Spominjem ove uspješne priče jer kao što vidite sve su izašle iz mnogo težeg okruženja od jedne BiH i to sa svih nivoa, političkom, društvenom, korupcijskom… s toga zašto ne iz BiH? Dakle, mogu spomenuti i sliku zemlje i nedostatak infrastrukture, ali za mene je ključan stav. Što se odnosi na na sve zemlje bivše Jugostavije.

6. Prema Vašim saznanjima kakvu sliku BiH ima u poslovnom svijetu u inostranstvu?

Aid Nanić: Kako ja posmatram, strani izvoznici imaju vrlo pozitivnu viziju, ali to će se nastaviti sve dok se nastavlja njihova prodaja u BiH. Na strani izvoza stvari su teže jer lokalni igrači stvarno ne prihvataju činjenicu da je potrebno ulaganje u adaptaciju proizvoda i razumijevanju ciljanog tržišta. Tek nakon toga se bh. poduzetnik može fokusirati više na pripremu svojih izvoznih aktivnosti s nekim partnerima i planiranjima unaprijed nekoliko koraka i to prije nego što dođe do izvoza. S obzirom na strane investitore prema mogućim ulaganjima u zemlji, ne mislim da se BiH ne može natjecati s drugim zemljama visokog rizika, ali pitanje je više na što? Manjak u pripremi projekata s obzirom na praksu u finansijskom sektoru je jaka. Ulagači su profesionalci naviknuti na analizu različitih projekata, a kada oni imaju priliku da razmotre projekt pripremljen u zemlji bivše Jugoslavije, studije pokazuju poprilično jake tehničke nedostatke. Kao zaključak, podsjetio bih da je BiH „platila jaku cijenu“ da bi dobila slobodu i otvorila se svijetu kao što je danas. Podaci i informacije su slobodne i dostupne svima, a ne korištenje istih i ne djelovanje u okvirima istih ostavlja me bez komentara.

7. Kakva su Vaša očekivanja od projekta TIS?

Aid Nanić: Kao što sam već ranije spomenuo, BiH posjeduje različite potencijale koji itekako mogu biti zanimljivi investitorima. Čitav naš region mnogima predstavlja idealno područje za strana ulaganja, ali nažalost, svi ti potencijali nisu u velikoj mjeri iskorišteni. Ono što bi moglo promijeniti stvari jeste upravo ta regionalna saradnja. Pojedinačno možda ne možemo mnogo toga uraditi, ali zajedno smo u stanju odgovoriti na najteže zadatke. Upravo TIS kao regionalni projekat može biti neka polazna tačka za sve ono što nas očekuje u periodu koji je pred nama. Povezivanje tržišta, investicija i statistika na regionalnom nivou itekako je moguće i moja očekivanja od ovog Foruma su zaista velika. Svi učesnici moraju razmišljati o budućnosti i ako se neke stvari od početka postave na najbolji način, smatram da će projekat dati odlične rezultate, te da će regionalna saradnja biti na još većem nivou. Kroz Forum TIS svi zajedno možemo napraviti značajan korak naprijed, a to nas svakako treba radovati.

(Izvor: Horizont 2024)