Intervju – Gordan Milinić – direktor Agencije za unapređenje stranih investicija u Bosni i Hercegovini

1. Kakvo je trenutno stanje interesovanja investitora za BiH?

Ako je suditi po iskustvima FIPA-e, a s obzirom na broj sastanaka sa potencijalnim stranim investitorima koje održimo tokom godine, možemo otvoreno reći da interes postoji. Investitori pokazuju interes za sve sektore poslovanja počev od energetike preko metalnog sektora do turizma, poljoprivrede, drvne industrije, itd.
Ono što treba imati na umu jeste činjenica da se odluka o investiranju ne donosi preko noći i da njoj prethodi veliki broj istraživanja, studija, kao i pregovora. Također, nijedna investicija se ne realizira u periodu od nekoliko dana niti u roku od mjesec dana. Realizacije velikih projekata traje i po nekoliko godina.
Istraživanja pokazuju da od iskazanog interesa pa do donošenja odluke o investiranju prođe od dvije do tri godine.
Ono što nama nedostaje jeste snažnija medijska promocija zemlje i njenih potencijala u inostranstvu kako bi upoznali širu svjetsku poslovnu javnost o našim mogućnostima.

2. Po Vašem mišljenju koje su najznačajnije prednosti koje BiH pruža investitorima?

To su najprije neiskorišteni potencijali u oblasti energetike, poljoprivrede, turizma, metalnog sektora, drvne industrije, itd.
Kada govorimo o mogućnosti za ulaganje u bh. poljoprivredni sektor, tu se najprije naglašava : visok procenat neobrađenog zemljišta, povoljni klimatski uvjeti koji pogoduju uzgoju različitih poljoprivrednih kultura voća i povrća do uzgoja žitarica, medicinskog i aromatičnog bilja, kao i uzgoju stoke, proizvodnji mesa i mesnih prerađevina, kao i mlijeka i mliječnih proizvoda.
Ako se govori na primjer o proizvodnji bobičastog voća, Bosna i Hercegovina postaje prepoznatljiva u međunarodnim krugovima proizvođača malina. Prema Izvještaju USDA – National Agricultural Statistics Service za 2015. godinu, BiH je zauzimala visoko 11. mjesto u svijetu po proizvodnji i izvozu maline, a 16. mjesto u svijetu po proizvodnji šljive.

Ako govorimo o metalno sektoru, recimo sa fokusom na industriju auto-dijelova, tu ističemo činjenicu da se u Bosni i Hercegovini nalazi veliki broj preduzeća koje proizvode različite dijelove za europsku i svjetsku automobilsku industriju. Danas, bh. preduzeća proizvode za brendove poput : MERCEDES, AUDI, BMW, VOLKSWAGEN, TOYOTA, MAZDA, OPEL, FORD, FERRARI.
Naše prednosti su također povoljan geografski položaj, dugogodišnja tradicija industrijske proizvodnje, veliki broj raspoloživih industrijskih zona, atraktivnih lokacija i proizvodnih objekata, povoljno zakonodavstvo za strane investitore.

Postojanje ugovora o bescarinskoj trgovini ili preferencijalnog statusa sa gotovo svim velikim zemljama što omogućava bescarinski izvoz svega što je proizvedeno u BiH širom svijeta je velika prednost. Istovremeno imamo veliku ponudu veoma jeftinog proizvodno-poslovnog prostora, prihvatljive troškove poslovanja, raspoloživost radne snage po povoljnim cijenama.
Također, postoji i određena podrška za ulaganja i izvoz.

3. Prema Vašem iskustvu šta investitore najviše odbija od ulaganja u BiH?
To je najprije politička nestabilnost kojoj smo svjedoci posljednjih nekoliko godina, a posebno u 2016. Ona je direktno vezana za pad ulaganja u BiH, o čemu svjedoče strani investitori sa kojima smo razgovarali tokom prošle godine, i koji su nam isticali konstantno da svoj novac ne žele investirati u politički turbulentna područja. S obzirom da je politička nestabilnost prisutna konstantno u BiH, a da pri tome imamo stalan pad priliva stranih ulaganja, mi smo počeli apelirati u medijima na političke lidere da omoguće dolazak stranih ulagača time što će najprije osigurati političku stabilnost u zemlji, a potom što će brže sprovoditi potrebne reforem vezane za poslovno okruženje na koje apeliraju i domaći i strani investitori.
Bez navedenih preduvjeta, nećemo biti u mogućnosti doseći značajniji nivo stranih ulaganja u BiH.

4. U koji sektor se najviše investira?
Kada su u pitanju sektori u kojima se najviše investira ističe se bankarstvo, proizvodnja i telekomunikacnije.

5.Prema dosadašnjim iskustvima iz kojih država najviše dolaze investitori u BiH?
Tri najznačajnije zemlje investitori u Bosni i Hercegovini su Austrija, Srbija i Hrvatska.

6. Imate li neki savjet na koji način bi se mogle prevaziči postojeće prepreke u pogledu privlačenja stranih investitora i na kojih način ih zadržati u BiH?
Na način da se u zemlji osigura politička stabilnost, da se unaprijedi poslovni ambijent i da se više radi na promociji zemlje u inostranstvu.
Potrebno je osigurati uvjete privrednicima da mogu poslovati bez administrativnih poteškoća i da na određene dozvole ne čekaju po šest mjeseci.
Nastojati da bh. poslovno okruženje bude uređeno po uzoru na zemlje EU iz kojih nam većina investitora dolazi.

7. Kakva su Vaša predviđanja za budući period kada su u pitanju strani investitori?
Ukoliko bi bili pokrenuti projekti iz oblasti energetike za koje smo pronašli investitore u 2016, te ukoliko investitori zainteresirani za projekte autoputeva i brzih cesta u BiH postignu dogovor sa nadležnim vlastima, te ukoliko se intenzivnije počne raditi na implementiranju najavljenih projekata iz oblasti turizma mogli bismo zabilježiti značajniji rast priliva stranih ulaganja.
Prognoze Direkcije za ekonomsko planiranje BiH o prilivu stranih ulaganja za 2017 su otprilike na prošlogodišnjem nivou, i one su bazirane na spomenutim projektima.

Međutim, želim naglasiti još jedanput da ukoliko nastavimo sa političkim turbulencijama, investitori će nas i dalje zaobilaziti u širokom luku, a onda se ne trebamo čuditi zašto nemamo investicija.

8.Koje je Vaše viđenje projekta TIS?
Nema sumnje je da EU regionalnu saradnju tretira kao ključni princip za političku stabilnost, bezbijednost i ekonomski razvoj zapadnog Balkana.Činjenica jeste da mnogi od izazova, sa kojima se suočavamo, nisu samo naši, već su zajednički, imaju svoju prekograničnu dimenziju koja uključuje regionalne susjede i traži kontinuiranu komunikaciju i otvoren odnos.Mi pojedinačno smo mala tržišta i u tom smislu strani investitori nas posmatraju kao region, te često naglašavaju da je jedan od razloga njihove pristutnosti u regionu da donesu tehnologiju i učestvuju u promjeni privrede, na osnovu potencijala malih i srednjih preduzeća država regiona.
Sam projekat TIS je tako koncipiran da će u znatnom doprinjeti prije svega komunikaciji svih značajnih institucija i organizacija u ovoj oblasti, razmjeni informacija i iskustava a od posebne važnosti je promocija regiona, koji će se vršiti koroz TIS projekat

Izvor: Horizont 2024