Stanje javnog duga BiH

Ako trenutni podaci o stanju javnog duga ukazuju da se Bosna i Hercegovina još uvijek kreće unutar definisanih granica održivosti duga (Mastriški kriterij), sama dinamika kretanja javnog duga ukazuje na potrebe uvođenja sistemske kontrole u daljnjem zaduživanju. Ovo je naročito važno u kontekstu poteškoća koje entitetske vlade imaju u finansiranju tekućih obaveza kao i dospijevanje dugoročnih obaveza na naplatu u narednim godinama.

Prema podacima koje objavljuje Ministarstvo finansija i duga Bosne i Hercegovine, ukupan javni dug u junu 2016. godine iznosi 11,923 milijardi KM i odnosu na kraj 2015. godine je manji za 5 miliona KM. Ukoliko se posmatra u kontekstu okvira kretanja duga u skladu sa Bruto domaćim proizvodom, ukupan javni dug je još uvijek na prihvatljivom nivou koji je u 2015. godini iznosio 42,3% BDP. Iz ovih brojki bi se mogao izvući zaključak da je BiH umjereno zadužena zemlja. No realnost u BiH je drugačija naročito kada se uzme u obzir ekonomsko stanje u državi kao i stanje u javnim finansijama.

Poznata je činjenica da se BiH zadužuje kod ino kreditora pod mnogo povoljnijim uslovima nego u zemlji. Osnovni razlog leži u činjenici da BiH nije u mogućnosti da se direktno zadužuje na tržištu kapitala i kod privatnog sektora, nego kod međunarodnih finansijskih institucija kao i kod razvojnih fondova vlada razvijenih zemalja. Sama namjena ovih sredstava je većinom usmjerena u razvojne i strukturalne projekte te same po sebi imaju nižu kamatnu stopu u odnosu na tržišne kamatne stope.
Od ukupnog iznosa javnog duga u prvoj polovini 2016. godini, na vanjski dug se odnosi 8.656,26 milijardi KM. Vanjska zaduženost zemlje (sektora vlade) u odnosu na isti period prethodne godine manja je za 4,43 miliona BAM (0,05%). Na ovo smanjenje je uticala veća otplata vanjskog duga u odnosu na povlačenja novog duga.

Prema raspoloživim podacima u junu 2016. godine najveći dio kredita (52,14%) uzetih u inostranstvu se odnosi na kredite usmjerene za realizaciju infrastrukturnih projekata, te kredite (34,50%) za potrebe javnog sektora i za privredne djelatnosti (13,36%).

Krediti za infrastrukturu većinom su usmjereni na projekte u cestovnu infrastrukturu, telekomunikacijama, vodosnadbijevanju i slično dok su projekti za javni sektori uključuju Standby aranžman, obrazovanje, zdravstvo i lokalni nivo.

Iako je u 2016. godini zaključen novi sporazum sa MMF-om i dobijena prva rata kredita, nastavak aranžmana je zaustavljen zbog neusvajanja seta važnih zakona i mjera. To se odrazilo i na punjenje entitetskih budžeta te su entitetske vlade morale da nastava sa politikom povećanja domaćeg zaduživanja u cilju održavanja fiskalne stabilnosti.

Ukupna zaduženost sektora generalne vlade kod komercijalnih banaka na kraju prvih šest mjeseci 2016. godine iznosi 1.022,3 milijardi KM i u odnosu na isti period prethodne godine su manji za 121,2 miliona KM. Do ovog smanjenja je prvenstveno došlo zbog činjenice da su se vlade nastavile sa politikom izdavanja hartija od vrijednosti kao primarnom izvoru finansiranja na domaćem tržištu.

Na kraju juna 2016. godine stanje obaveza sektora generalne vlade po pitanju hartija od vrijednosti iznosi 2,5 milijarda KM i veća na godišnjem nivou za 241,7 miliona KM ili 10,8%. U najvećoj mjeri sredstva prikupljena izdavanjem HoV se koriste za izmirenje tekućih obaveza entitetskih vlada.

Analizirajući podatke iz zemalja regiona, vidljivo je da Bosna i Hercegovina ima najmanji javni dug u odnosu na Bruto domaći proizvod. No i pored toga, činjenica je da javni dug BiH raste iz godine u godinu zbog nedovoljog ekonomskog rasta. Problem rasta javnog duga ne leži u tome da on ako takav raste nego je problem u tome u koje svrhe se troše novo pozamljena sredstva. Sve dok se prikupljena sredstva koriste za krpljenje budžetskih rupa, a ne u razvojne svrhe, do tada će i postojati bojazan da ovakva vrsta zaduživanja nije dugoročno održiva.

Prema podacima Centralne banke BiH strana direktna ulaganja u 2015. godini iznose 12.201,1 miliona KM, što je manje za 34,8% u odnosu na strana ulaganja u prethodnoj godini.

Posmatrajući strana direktna ulaganja po zemljama u 2015. godini, najviše je bilo ulaganja iz Austrije (2.488,4 mil. KM), Srbije (2.063,3 mil. KM) i Hrvatske (2.059,2 mil. KM).

Najveće povlačenje kapitala je bilo u Francusku (40,8 mil.KM), Švajcarsku (17,6 mil. KM) i Slovačku (16,7 mil. KM).

Smanjenje u stranim direktnim ulaganjima je najvećim dijelom rezultat smanjenja učešća u oblasti prerađivačke industrije i to u oblastima proizvodnje koksa i naftnih derivata (‐30,6%), rudarstva odnosno vađenja uglja i lignita ( ‐12,4%), oblasti trgovine (‐13,7%), proizvodnje baznih metala (‐9,7%) i oblasti smještaja ( ‐3,6%).

Da bi se povećao nivo stranih direktnih ulaganja u BiH je neophodno olakšati procedure za dobivanje raznih dozvola, osigurati certifikate izvoznicima, poticati reinvestiranje i izvoz. Da bi se ovo moglo ostvariti potrebno je da se poboljša efikasnost javne adminstracije i da se krene sa daljnjim reformama neophodnim za razvoj realnog sektora.

(Izvor: Horizont 2024)