Tarik Kurbegović, direktor SASE: Kroz TIS do promocije i razvoja projekata širom regije

U posljednjih nekoliko godina došlo je do porasta ukupnog prometa na berzama u Bosni i Hercegovini, a samo je u 2016. godini na Sarajevskoj berzi (SASE) bilo 16 uspješnih javnih aukcija obveznica i trezorskih zapisa i to u iznosu od 460 miliona KM. U razgovoru za portal Inreformator.ba, Tarik Kurbegović, direktor Sarajevske berze, govorio je između ostalog u kojim regionalnim projektima učestvuje SASE, s kim sve imaju ostvarenu saradnju, te šta je to što možemo očekivati od Regionalnog foruma za tržište, investicije i statistiku – TIS.

Kakvo je stanje trenutnih investicija i projekata berze, a kakvo stanje tržišta kapitala u BiH?

Tarik Kurbegović: Promatrajući kretanje ukupnog prometa na berzama u BiH u posljednjih nekoliko godina može se zaključiti da je došlo do “snažnog porasta” investicione aktivnosti.

SASE – Promet 2016. godine – 755 miliona KM.

Primarna trgovina 460 miliona KM (60,25%),
Vanberzna trgovina paketi dionica 34 miliona KM (4,53%)
Redovni berzanski promet 260 miliona KM (34,52%).

Struktura investitora u redovnom berzanskom prometu: Skrbnici 62 miliona KM, nerezidenti (strana fizička i pravna lica) 39 miliona KM i domaći investitori 160 miliona KM.

BLSE – Promet 2016. godine – 625 miliona KM.

Primarna trgovina 468 miliona KM (74,90%),
Vanberzna trgovina i paketi dionica 29 miliona KM (4,70%)
Redovni berzanski promet 128 miliona KM (20,50%).

Podrobnijom analizom strukture prometa evidentno je da značajan iznos prometa otpada na primarno tržište koje je vezano za potrebe financiranja budžeta emisijama trezorskih zapisa i obveznica. Mnogo realniji pokazatelj stanja na tržištu predstavlja redovna berzanska trgovina koja posljednjih godina bilježi manje više konstantan, ali ne tako izdražen rast kao što je slučaj kod ukupnog prometa.

U kojim regionalnim projektima učestvuje Sarajevska berza i s kim imate ostavarenu saradnju?

Tarik Kurbegović: Priključenje i uspostava platforme SEE link (regionalne platforme) za trgovanje sa Makedonskom, Zagrebačkom, Bugarskom, Atenskom i Montenegro berzom, koja će u perspektivi članovima SASE i njihovim klijentima omogući pristup svim tržištima kapitala na Balkanu. SEE LINK platformu karakteriše mogućnosti za trgovanje na više tržišta putem koje će investitori moći izdavati naloge uz pomoć lokalnog brokera koristeći infrastrukturu SEE LINK platforme. Implementacija platforme Istanbulske berze za mala i srednja preduzeća (SME) i sturt-up na našem tržištu. Platforma i cijeli projekat ima za cilj povezivanje SME i start-up kompanija sa investitorima čime se radi na poboljšavanju uslova cjelokupne bosanskohercegovačke ekonomije. Plan za 2017. godinu predviđa aktivnosti SASE na uspostavljanju zakonskih i svih drugih regulatornih pretpostavki za uspostavljanje multilaterarnih kompenzacija u suradnji sa Banjalučkom berzom.

Kakav uticaj na tržište može imati jedan projekat kao što je Regionalni forum za tržište, investicije i statistiku – TIS?

Tarik Kurbegović: Svaka vrsta suradnje posebno ako ima regionalni predznak je odličan kanal razmjene informacija, znanja i iskustava. Takođe, nužno je da projekat TIS obuhvati konkretne projekte koje je potrebno analizirati u svjetlu best practice projekata koji su u pojedinim zemljama implementirani. Shodno pomenutom, projekat TIS može omogućiti potrebnu komunikaciju svih relevantnih regionalnih učesnika i institucija kako bi zajedno doprinijeli promociji i razvoju projekata vezanih za regiju.

Prema Vašem mišljenju, u današnjoj političko-ekonomskoj situaciji, koje su mogućnosti saradnje između nevladinog, vladinog i biznis sektora?

Tarik Kurbegović: U našoj trenutnoj političko-ekonomskoj situaciji prijeko je potrebna snažna suradnja pomenuta tri sektora. U tom procesu jednako važnu ulogu imaju javni, civilni i privatni sektor kako bi zajedno kontinuirano razvijali održive i djelotvorne mehanizme njihove uzajamne suradnje kao odgovora na sadašnju krizu kroz osmišljavanje razvojnih strategija.

Šta je obilježilo poslovanje bh. berze u 2016 godini? Kako komentarišete pojačanu emisionu aktivnosti u FBiH?

Tarik Kurbegović: U 2016. godini bilo je 16 uspješnih javnih aukcija obveznica i trezorskih zapisa na SASE u iznosu 460 miliona KM. Razlog pojačane emisione aktivnosti leži u potrebi s jedne strane FBiH za zaduženjem na lokalnom tržištu prvenstveno radi financiranja budžeta FBiH. S druge strane banke koje su prelikvidne koriste ovaj način kratkoročnog investiranja kako bi oslobodile rezerve kod Centralne banke na koje bi plaćale negativnu kamatnu stopu, a ovako su u prilici da zarade. Obilježilo je da je u gotovo svim javnim aukcijama bilo dvostruko više potražnje od ponude.

Na čemu se zasniva Vaša saradnja sa Banjalučkom berzom, da li unutrašnja politika utiče na poslovanje između Banjalučke i Sarajevske berze?

Tarik Kurbegović: Kako je ranije spomenuto SASE bi nakon uspostavljanja zakonskih i drugih regulatornih pretpostavki radila na uspostavljanju saradnje sa Banjalučkom berzom, koja posjeduje softverska rješenja potrebna za implementaciju projekta multilaterarnih kompenzacija na nivou BiH. S obzirom da su SASE i BLSE komercijalne firme suradnja na projektima koje bi rezultirale dodatnim prihodima nije upitna i ograničena. S aspekta opće društvenog interesa berze i različite zakonske regulative u oba entiteta postoje prepreke i problemi tako da su određene aktivnosti emitenata i učesnika na tržištu kapitala strogo upućene na svaku od berzi.

Šta je neophodno za privlačenje stranih investicija u BiH?

Tarik Kurbegović: Prvenstveno je potrebna politička i ekonomska stabilnost BiH promatrana kroz proces pridruživanja EU. Ključni prioriteti za bh. vlasti kojima će privući investicije su poboljšanje poslovne klime i konkurentnosti, vladavina prava, politička i pravna stabilnost te predvidiva poreska politika. Otkloniti poteškoće u procesu osnivanja kompanija i izdavanju dozvola. Takođe je potrebno harmonizovati regulativu u radnim odnosima na nivou BiH, da se to reguliše jednobrazno u oba entiteta i Distriktu Brčko.

Kakve prilike za razvoj ekonomije otvara uvođenje SASE islamskog indeksa? Da li će uvođenje islamskog indeksa privući investitore, odnosno kako će se to odraziti na promet na berzi?

Tarik Kurbegović: SASE-BBI islamski indeks je uveden sa ciljem, da Sarajevsku berzu „stavi na radare“ i onih investitora koji svoje poslovanje i investicije vode u skladu sa principima islamske ekonomije. Kroz Indeks i Listu, SASE je u saradnji sa BBI željela da tim investitorima pruži dodatnu uslugu, servis, identificiranja dionica koje se mogu smatrati prihvatljivim u gore pomenutom smislu, te kontinuiranog praćenja kretanja tog dijela tržišta. Stvarajući dodatni equity investicijski spektar u BiH, SASE želi doprinijeti privlačenju i ovakvih investicija u bh. ekonomiju. Sa druge strane, željela se potaknuti i saradnja takvih kompanija sa pomenutim tržištima kroz eventualno lakše njihovo otvaranje za proizvode/usluge ovih kompanija. U oba slučaju se pozitivno utiče na platno bilansu poziciju BiH, te u konačnici i na rast i razvoj bh. ekonomije. Proces pozicioniranja BiH kao atraktivnog tržišta u ovom smislu je relativno dug proces, te je uvođenje SASE-BBI Indeksa jedan od koraka ka tome. Mi očekujemo da će u narednom periodu, uz napore i drugih ključnih aktera razvoja finansijskog tržišta i uopće ekonomije, pokrenute aktivnosti doprinijeti ostvarenju postavljenih ciljeve.

Kakvo je stanje sa državnim obveznicama, da li se kupuju?

Tarik Kurbegović: Posljednjih godina je izdražena potražnja za državnim obveznicama od strane financijskih institucija, što smo ranije spomenuli. Osim primarnih emisija značajan se promet ostvaruje na sekundarnom tržištu obveznica. Na Kotaciji obveznica, promet ostvaren u 2016. godini iznosio je 62.5 miliona KM ili 35,19% od ukupno ostvarenog redovnog prometa od toga se:

a. obveznicama ratnih potraživanja Federacije BiH trgovalo u iznosu od 19.3 miliona KM,
b. obveznicama FBiH za budžetske rashode trgovalo u iznosu od 39.4 miliona KM,
c. obveznicama stare devizne štednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu od 3.7 miliona KM.

Da li imate neke konkretne prijedloge za stimulaciju tržišta kapitala ili mjere koje bi doprinijela povećanoj aktivnosti berze?

Tarik Kurbegović: Potencijal za investiranje u BiH postoji, on trenutno leži u bankama u vidu štednje građana (preko 10 milijardi KM). Nosioci štednje se pokreću i razmišljaju da li dalje držati štednju u bankama po niskim kamatnim stopama ili napraviti restruktuiranje štednje. Domaće tržište kapitala može biti djelimična alternativa za investiranje. Projekti i aktivnosti koje bi stimulisali tržište kapitala:

– Uvođenje inicijalnih javnih ponuda (IPO-a) bi svakako doprinijelo povećanoj aktivnosti berze.

– Potencijalna djelomična privatizacije BH Telecoma po modelu (Hrvatskog Telecoma) prava kupnje paketa dionica od strane građana bi donijelo interes građana za ulaganje na domaćem tržištu kapitala, promjenu dioničarske kulture te jačanje domaćeg tržišta kapitala.

– Daljnja emisija obveznica ratne štete (obaveze za potraživanja nastalih u ratu ili tokom neposredne ratne štete) kao kategorija unutrašnjeg duga FBiH, cca 300 miliona KM.

– Edukacija privatnih firmi (d.o.o.) i dioničkih društava o mogućnosti prikupljanja kapitala emisijom dionica i korporativnih obveznica za kapitalne projekte bi mogla biti alternativa bankarskim kreditima.

Izvor: Horizont 2024