Velimir Jukić: Očekujem da će projekat TIS doprinijeti unapređenju regionalne saradnje statističkih institucija

Adnan-Delic

Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine je samostalna upravna organizacija, nadležna za izradu i diseminaciju kvalitetnih, pouzdanih, razumljivih, pravovremenih i međunarodno uporedivih statističkih podataka Bosne i Hercegovine, koje zadovoljavaju potrebe donosilaca odluka, istraživača i ostalih domaćih i stranih korisnika. Pored toga, Agencija je nadležna za međunarodno predstavljanje BiH pred evropskim i međunarodnim tijelima po pitanju statistike.

Velimir Jukić, direktor Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine u razgovoru za Horizont 2024 između ostalog govorio je o glavnim aktivnostima Agencije, aktivnostima koje su obilježile prethodnu godinu, ekonomskim trendovima, saradnji sa Eurostatom, regionalnoj saradnji, te očekivanjima od Regionalnog foruma za tržište, investicije i statistiku – TIS koji će se 27. aprila održati u Sarajevu.

Možete li nam reći koje su glavne aktivnosti Agencije za statistiku BiH?

Velimir Jukić: Glavne aktivnosti Agencije su usmjerene na: Harmoniziranje Statistike BiH sa zahtjevima europskog statističkog sistema – poboljšanje i razvoj socijalnih, demografskih, ekonomskih i poslovnih statistika, zatim statistika poljoprivrede, okoliša i regionalnih statistika, kao i usklađivanje ovih statistika sa EU standardima i zahtjevima – kao primjer navodimo da je Agencija u 2016. godini provela 167 statističkih istraživanja/aktivnosti i Poboljšanje saradnje sa korisnicima statističkih podataka – učinkovita i pravovremena priprema i diseminacija kvalitetnih statističkih pokazatelja koji korisnicima osiguravaju pouzdan izvor za donošenje odluka i usklađivanje njihovih stajališta na temelju činjenica – kao primjer ćemo navesti da je Agencija u 2016. godini objavila (publikovala) 343 priopćenja sa statističkim podacima za različita referentna razdoblja te 18 godišnjih tematskih biltena za specifične statističke oblasti)

Koje aktivnosti su obilježile 2016. godinu?

Velimir Jukić: Statistička aktivnost koja je obilježila 2016. kao i prethodne tri godine je Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u BiH. Očekivanja širokog kruga korisnika od popisa su bila iznimno velika, te iz tih razloga Agencija i entitetske statističke institucije su učinile maksimalne napore da uspješno provedu aktivnosti vezane za popis. Direktor Agencije za statistiku BiH je 18. maja 2016. donio odluku o ”Jedinstvenom programu obrade podataka popisa stanovništva, kućanstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013. godine”. Ova odluka je omogućila da se uspješno završe preostale aktivnosti vezane za obradu i objavljivanje rezultata popisa na dan 30. 06. 2016. godine. Rezultati Popisa omogućavaju da se utvrdi sveobuhvatna slika stanovništva BiH u datom trenutku (broj i prostorni razmještaj stanovništva, demografska, migraciona, etnička, obrazovna i ekonomska obilježja, broj i struktura kućanstava i porodica…). Također, rezultati popisa stanovništva su od velikog značaja za izradu niza demografskih pokazatelja, pružaju dobar polazni temelj za procjene stanovništva i služe za projekcije stanovništva.

Prema podacima kojima raspolaže Agencija za statistiku BiH, kakvi su ekonomski trendovi?

Velimir Jukić: Tokom 2016. godine u BIH je registriran rast industrijske proizvodnje od 4,3% u odnosu na prethodnu godinu. Ovaj rast obima proizvodnje bio je praćen i povećanjem broja zaposlenih u okviru industrije. Broj nezaposlenih osoba u BiH se nastavio smanjivati što je rezultiralo uvećanjem broja zaposlenih osoba. Tokom 2016. godine nastavljen je uzlazni trend u bosanskohercegovačkoj vanjskotrgovinskoj robnoj razmjeni sa svijetom, a glavne karakteristike su mu bile povećanje obima ukupne robne razmjene, izvoza i uvoza roba, te smanjenje vanjskotrgovinskog robnog deficita i bolja pokrivenost uvoza izvozom u odnosu na prošlu godinu.

Bruto domaći proizvod

Realni rast BDP u četvrtom kvartalu 2016. godine, u odnosu na isti kvartal prethodne godine, iznosio je 2,6%. Sezonski podešena serija podataka pokazuje rast BDP u četvrtom kvartalu 2016. godine od 0,7% u odnosu na prethodni kvartal.

Industrija

Posmatrano po sektorima na osnovu raspoloživih podataka Agencije za 2016. godinu može se konstatirati da su svi sektori pozitivno doprinosili u ostvarenom povećanju industrijske proizvodnje. Posmatrano na nivou godine ipak je najzanačajniji doprinos rastu ukupne industrijske proizvodnje u BiH ostvaren u okviru prerađivačke industrije koja je zahvaljujući pozitivnim ekonomskim kretanjima na izvoznim tržištima ostvarila povećanje proizvodnje od 3,1% u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, nakon slabijih poslovnih rezultata u prvom polugodištu u toku drugog polugodišta došlo je do stabilizranja i poboljšanja proizvodnje u sektorima rudarstava i električne energije.

Tržište rada

U decembru 2016. godine broj zaposlenih osoba je uvećan za 3% u odnosu na 2015. i iznosi 737.954. Time je stopa registrirane nezaposlenosti u BiH smanjena i iznosi 40,9%. U decembru 2016. godine broj registrovanih nezaposlenih osoba je smanjen za 5,1% u odnosu na isti period prethodne godine i iznosi 510.002 nezaposlenih osoba. Prosječna neto plaća u BiH se postepeno uvećava i u decembru 2016. godine iznosila je 853 KM uz nominalni rast od 2,7% u odnosu na prosječnu neto plaću u 2015. godini.

Cijene

Kao i prethodnih mjeseci u BiH u decembru 2016. godine registrirana je deflacija od 0,2% u odnosu na isti period prethodne godine. Primjećuje se da je nivo deflacije u decembru 2016. godine znatno niži u odnosu na prehodne mjesece 2016. godine. Prosječna deflacija za 2016. godinu iznosi -1,1% u odnosu na 2015. godinu.

Vanjska trgovina

Ključne determinante kretanja bh. vanjskotrgovinske robne razmjene u 2016. godini bile su jačanje poslovne aktivnosti u glavnim trgovinskim partnerima (izvozna tražnja), rast domaće tražnje i nizak nivo svjetskih cijena za pojedine bh. izvozne proizvode. U toku 2016. godine BIH je ostvarila izvoz roba u vrijednosti od 9,416 milijardi KM što predstavlja nominalno povećanje od 4,8% u odnosu na prethodnu godinu, dok je realni rast bio viši usljed nižeg nivoa cijena u odnosu na prethodnu godinu. Rast izvoza omogućen je zahvaljujući povećanju proizvodnje u prerađivačkoj industriji čija kretanja u najvećoj mjeri zavise od izvozne tražnje.Uvoz roba u BiH u 2016. godini iznosio je 16,139 milijardi KM što predstavlja nominalno povećanje od 1,8%, dok je realni rast bio vjerovatno nešto viši usljed smanjenja uvoznih cijena. Registrirano povećanje uvoza roba je posljedica višeg nivoa ekonomske aktivnosti odnosno rasta domaće tražnje koja se dobrim dijelom snadbijeva iz vana. Bh. vanjskotrgovinski robni deficit u 2016. godini iznosio je 6,723 milijardi KM i u odnosu na prethodnu godinu smanjen je za 2,1%. Ukupna pokrivenost uvoza izvozom roba u BiH u odnosu na prethodnu godinu poboljšana je za 1,6 procentnih poena i iznosila je 58,3%. Ako se pokrivenost uvoza izvozom roba posmatra po trgovinskim blokovima vidljivo je da BiH u 2016. godini ostvarila pokrivenost uvoza izvozom roba sa zemljama EU od 67,9%, dok je pokrivenost u okviru CEFTA-e iznosila 67,7%.

Možete li nam reći nešto o saradnji sa Eurostatom?

Velimir Jukić: Agencija ima redovnu komunikaciju i saradnju sa različitim međunarodnim organizacijama i institucijama i vrši međunarodno predstavljanje cijele bh. statistike. Ipak, posebno važan partner za bh. statistiku je Eurostat. Osim naše obaveze dostavljanje statističkih podataka za nivo BiH kroz različite forme i upitnike, saradnja sa Eurostatom se odvija i na druge načine.Već dugi niz godina Eurostat finansira višekorisničke regionalne projekte u kojima učestvuju sve zemlje regije koje žele postati članice EU (ili skraćeno: zemlje proširenja). U tim projektima od samog početka aktivno učestvuje i BH statistika, odnosno tri statističke institucije i CBBiH koja je zadužena za proizvodnju dijela makroekonomskih statistika (npr. statistika vladinih finansija, platni bilans, itd). U sklopu ovih projekata reliziraju se različite statističke aktivnosti i obuke. Putem ovih projekata bh. statističarima je omogućeno i učešće na relevantnim radnim sastancima koje Eurostat organizira za zemlje članice EU, a na kojima statističari iz zemalja proširenja učestvuju kao posmatrači i na taj način uče i upoznaju se sa evropskim standardima i važećom legislativom u statistici. Eurostat također organizira namjenske sastanke za zemlje proširenja kojima prisustvuju direktori državnih statističkih institucija (u slučaju BiH to je Agencija), na kojima se razmatraju politike regionalne saradnje, razgovara se o svim relevantnim pitanjima u statistici vezanim za proces pridruživanja EU, vrši razmjena informacija i dogovara o budućim aktivnostima. Saradnja sa Eurostatom je rezultirala i uspješnim provođenjem popisa stanovništva u BiH. Eurostat je putem svojih predstavnika u IMO (operacija međunarodnog monitoringa za Popis) timu pratio popis od priprema do diseminacije rezultata. Na taj način smo u BiH osigurali da je Popis sproveden u skladu sa EU i drugim međunardnim standardima. Najveću zaslugu za to svakako ima Eurostat koji nam je pružao svu potrebnu tehničku pomoć. Dakle saradnja sa Eurostatom je kontinuirana, veoma dobra i neophodna za dalji razvoj BiH statistike tj. usklađivanje sa EU standardima u statistici.

Kakvu trenutno imate regionalnu saradnju?

Velimir Jukić: BiH ima aktivnu i veoma dobru saradnju sa svim zemljama u regiji. Ta ja saradnja za nas naročito bila važna u u vrijeme Popisa stanovništva kada smo kroz projekte tehničke pomoći koristili najbolja iskustva zemalja koje su uspješno prije nas sproveli popis: Srbije, Hrvatske, Crne Gore a eksperti i iz drugih zemalja, Makedonije, Turske, bili uključeni u naše pripreme. Naši statističari u okviru projekata regionalne saradnje koje finansira Eurostat i vlada Švedske imaju redovnu komunikaciju, sastanke, zajedničke obuke, studijske posjete. Na taj način uče ne samo od EU eksperata već i jedni od drugih. Također bilateralna saradnja za BiH je veoma važna i aktivna. U posljednje vrijeme intenzivna je saradnja sa Srbijom kroz različite aktivnosti, ali i Hrvatskom i Crnom Gorom.

Koliko je regionalna saradnja važna za bolju budućnost BiH?

Velimir Jukić: Regionalna saradnja u statistici je veoma važna i to se naglašava u svim programskim i strateškim dokumentima EU, zemalja regije pa tako i u BiH. Putem regionalne saradnje razmjenjuju se najbolje prakse i iskustva i na najlakši i najbrži način dobivaju sve relevantne informacije koje mogu doprinijeti poboljšanju statistike, a time i imidža same zemlje.

Kada govorimo o Agenciji, šta je to na šta ćete se posebno fokusirati u narednom periodu?

Velimir Jukić: Sve naše buduće aktivnosti su navedene u našem strateškom dokumentu ”Strategija razvoja Statistike BIH 2020”, kao u našem programskom dokumentu ”Statistički program BIH za razdoblje 2017. -2020. godine”, kao i Izvještaju Komisije za BiH za 2016. godinu. To su slijedeće prioritetne aktivnosti: primjena Evropskog sistema nacionalnih i regionalnih računa (ESA) iz 2010, posebno u pogledu nacionalnih računa i statistike državnih finansija, nastavak unapređenja saradnje, koordinacije i procesa donošenja odluka za razvoj sistema nacionalne statistike u ključnim statističkim oblastima, finaliziranje klasifikacije statističkih regija prema nomenklaturi teritorijalnih statističkih jedinica (NUTS) i osigura da podaci o BDP-u po glavi stanovnika budu usklađeni na nivou NUTS II, u skladu sa obavezama iz Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i pripreme i provedba Popisa poljoprivrede u BiH.

Kakva su Vaša očekivanja od projekta TIS?

Velimir Jukić: Očekujemo da će i ovaj projekat, kroz kvalitetniju razmjenu podataka i iskustava, doprinijeti unapređenju regionalne saradnje statističkih institucija sa ciljem da svim korisnicima, prvenstveno institucionalnim, privrednicima, akademskoj zajednici i nevladinom sektoru, obezbijedimo kvalitetne statističke podatke za analize i planiranja.

(Izvor: Horizont 2024)